Biblioteke

Nenavište, Gradačac, Federation of Bosnia and Herzegovina, Bosnia and Herzegovina

Tradicija očuvanja i postojanja pisane riječi na gradačačkim prostorima datira još od 16. stoljeća. Otada postoje i prvi pisani tragovi u obliku katastarskih deftera iz perioda osmanske vladavine. Prva samostalna biblioteka u Gradačcu osnovana je 1839. godine, a njen osnivač bio je Sejjid Fadil-paša Šerifović, pjesnik i državnik. Ova je biblioteka čuvala djela pisana na orijentalnim jezicima iz oblasti teologije, prava, filozofije, historije i medicine.

Nakon 1945. godine u Gradačcu je osnovana Narodna biblioteka, čiji je razvoj bio u ekspanziji sve do rata za nezavisnost BiH (1992-1995). A u skladu sa novim Zakonom o biblotečkoj djelatnosti iz 1996. godine biblioteka se izdvaja iz Centra za kulturu i tako nastaje Javna ustanova Javna biblioteka Gradačac. Poslije završene revizije knjižnog fonda ustanovljeno je 15.224 inventarna broja od prijeratnih 35.000 knjiga. Od toga evidentirano je 348 rariteta i mnoštvo vrijedne periodike u kojoj su naslovi od ”Bosanske vile” iz 1891. godine pa sve do ovovremenih listova i časopisa.

Knjižni fond biblioteke “Alija isaković” danas ponovo sadrži 35.000 knjiga, a u 2002. godini evidentirano je 2.063 korisnika. Rad u biblioteci je organiziran po odjelima: zavičajna zbirka, čitaonica ( za djecu i omladinu, za odrasle i odjeljenje stručne literature) i zbirka rariteta. Pristup knjizi omogućen je stanovništvu širom općine Gradačac putem pokretne biblioteke po mjesnim zajednicama i isturenog odjeljenja u lječilištu Banja Ilidža. Rad sa korisnicima obavljaju četiri knjižničara, a stručne bibliotečke poslove bibliotekar. Za opremljenost i funkcionalnost ove javne ustanove naročito su zaslužne organizacije USAID-OTI, LORA, Soros Open Society Fund, odnosno Bošnjački institut u Cirihu i Nacionalna biblioteka u Sarajevu. Projekat katalogizacije, izrade autorskog kataloga, uspješno izveden 1997, omogućava efikasnost u radu.

Biblioteka je izdavač časopisa za kulturu “Diwan”. Prvi broj “Diwana” objelodanjen je 1998. godine, a 2002. godine objavljen je dvobroj 7-8. U “Diwanu” objavljuju autori iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i inostranstva (Nizozemska, Poljska, SAD, Njemačka, Hrvatska, Srbija, Makedonija, Crna Gora). U novembru 2002. potpisan je ugovor sa njemačkom organizacijom Questa Soft iz Frankfurta (M) za distribuciju “Diwana” putem CEEOL (Central and Eastern European Online Library).

Učešćem u svim javnim društvenim događajima u Gradačcu, biblioteka “Alija Isaković” dokazala je da je stvaralački aktivan dio zajednice. Biblioteka je jedan od organizatora manifestacije “Gradačački književni susreti”, a takođe i književnih večeri, promocija, dramskih večeri, poetskih recitala i seminara. Općinsko vijeće Gradačca dodijelilo je ovoj ustanovi najviše priznanje – Zlatni grb Grada.

Klosterska 10, Tuzla, Federation of Bosnia and Herzegovina, Bosnia and Herzegovina

On je baštinik duge tradicije kvalitetnih škola koje su vodile časne sestre Kćeri Božje ljubavi u protekla dva stoljeća. U Tuzli je počela s radom 1883. škola pod njihovim vodstvom.. Prema pisanoj dokumentaciji i svjedočenju starijih, bile su to dobro organizirane i kvalitetne škole. Dolaskom komunista na vlast poslije Drugog svjetskog rata, sve su te škole zatvorene a imovina oduzeta.
 
Osamostaljenjem BiH kao suverene države stvorili su se uvjeti za ponovno otvaranje takvih škola. Tako je Vrhbosanska nadbiskupija još u ratu željela obnoviti bogatu tradiciju školstva pa su otvoreni Centri u Sarajevu, Zenici i Tuzli, a nešto kasnije u Žepču, Konjicu,Travniku, B.Luci i Bihaću. Katoličke škole imaju svoju povijest koliko i sama Crkva, jer je središte poslanja čovjek i sve ono što ga čini plemenitim, naprednijim, boljim i sretnijim.. Tako su prva opismenjavanja i škole nikle upravo u krilu Crkve. Kroz noviju povijest u BiH pokušavali su slijediti europske primjere pa su tako prve škole nastajale uglavnom pod vodstvom vjerskih zajednica.
Osamostaljenjem BiH kao suverene države stvorili su se uvjeti za ponovno otvaranje takvih škola.
Tako je Vrhbosanska nadbiskupija još u ratu željela obnoviti bogatu tradiciju školstva pa su otvoreni Centri u Sarajevu, Zenici i Tuzli, a nešto kasnije u Žepču, Konjicu,Travniku, B.Luci i Bihaću.
Katoličke škole imaju svoju povijest koliko i sama Crkva, jer je središte poslanja čovjek i sve ono što ga čini plemenitim, naprednijim, boljim i sretnijim.. Tako su prva opismenjavanja i škole nikle upravo u krilu Crkve. Kroz noviju povijest u BiH pokušavali su slijediti europske primjere pa su tako prve škole nastajale uglavnom pod vodstvom vjerskih zajednica.
Opća gimnazija i KŠC-a su obilježili ove godine 15 godina rada i djelovanja. Prvih šest godina gimnazija je radila u iznajmljenim školama, a od 2001. u novoizgrađenom KŠC-u
Iako su počeci bili skromni, bez vlastitog prostora u samo par godina broj učenika rapidno je rastao a rezultati koje su postizali učenici i profesori na natjecanjima mnoge je iznenadio.
Preseljenjem u novoizgrađeni Centar stvoreni su optimalni uvjeti a broj učenika se stalno povećavao a ugled škole rastao.

Opća gimnazija počela je s radom 6.studenog 1995.u prostoru Osnovne škole Pazar u Tuzli sa 102 učenika u četiri odjeljenja. Nakon dvije godine rada 1997. preselila je u Mašinsku školu.

Broj učenika se povećao na 8 odjeljenja i 221. U Mašinskoj školi ostala je do jeseni 2001. kada je preselila u novoizgradeni suvremeno opremljen Katolički školski centar “Sv.Franjo” u
Klosterskoj ulici u centru grada. Uz gimnaziju počela je s radom i osnovna škola čiji učenici nastavljaju školovanje u gimnaziji. Najveći broj učenika 377 u 13 odjeljenja gimnazija je imala škol. 2004/05.godine.

Gimnazija je postala prepoznatljiva po svome radu i uživa velik ugled ne samo u gradu Tuzli nego i čitavoj regiji. Trinaest generacija svršenih maturanata nastavilo je školovanje na Tuzlanskom sveučilištu, mnogi su nastavili u Sarajevu, Osijeku , Zagrebu, Dubrovniku. Neki studiraju u Austriji, Njemačkoj i SAD-u. Neki od darovitih učenika nakom završenih studija danas su profesori ove gimnazije, velik broj je magistrirao ili doktorirao ili su uspješni u svojoj struci i danas su ponos ove škole i pozitivan primjer drugim učenicima da se danas i u ovim našim okolnostima može uspješno učiti i studirati.
Škola je otvorena učenicima svih nacija i vjera, koji žele kvalitetno gimnazijsko školovanje europskog tipa s kvalitenim profesorskim kadrom u suvremeno opremljenoj ustanovi.

 

Nastava je iz svih predmeta stručno zastupljena. Većina profesora prošla je stručno usavršavanje i radi na izgradnji aktivne i kvalitetne škole.
Nastava u Općoj gimnaziji odvija se po planu i programu za gimnaziju Sustava katoličkih „Škola za Europu”. Ima izbornu nastavu u III. i IV. razredu i eksternu maturu na razini Sustava već pet godina.
Raspolaže svim potrebnim sadržajima, od velike sportske dvorane, vanjskog igrališta, multimedijalnog amfiteatra, knjižnice sa potrebnim brojem knjiga za lektiru, kabinetima informatike,
prirodnih znanosti, stranih jezika, umjetnosti i specijaliziranim učionicama koje su suvremeno opremljene namještajem i didaktičkim sredstvima. Škola raspolaže „pametnim pločama” a svi učenici i profesori imaju elektronički identitet u sustavu HUSO i mogućnost pristupa CARNet – ovom Centru znanja Škola.hr.

U ovoj školi naglasak se stavlja ne samo na obrazovanje nego i na odgoj te izvannastavne aktivnosti.Brojne su sekcije od informatičke, foto-filmske, novinarske, dramske, zbora, likovne, ekološke, plesne i sportskih sekcija u kojima učenici imaju mogućnost razvijati svoj talenat. Brojna priznanja svjedoče o kontuiranom kvalitetnom radu ove gimnazije. Od 34 srednje škole na TK Opća gimnazija KŠC-a je u samom vrhu.

Općinsko vijeće Tuzla dodijelilo je KŠC-u TUZLANSKU PLAKETU za 2006.god. Škola je proglašena Eo-školom 2007. a Sustavu katoličkih „Škola za Europu” INTERNACIONALNA LIGA HUMANISTA dodijelila je najveće priznanje ZLATNA POVELJA MIRA I HUMANIZMA za 2009.godinu.
Učenici i profesori ove gimnazije godinama donose brojna priznanja i nagrade s natjecanja bilo da su organizirana na kantolanloj, federalnoj ili državnoj razini.
Sudjelovali su na Matematičkoj olimpijadi 1999, 2000, 2003. U izboru najboljih škola, titulu „Naj školu” grada Tuzle za 2003/04. zauzela je II.mjesto.
Na „Smotri stvaralaštva TK” 2004. Gimnazijski zbor je dobio „Specialno priznanje” zato što je u kontinuitetu od tri godine osvajao prvo mjesto. Isto Specijalno priznanje zbor je postigao i za škol. 2006/07. kao i Likovna sekcija za 2006/07. Na Smotri stvaralaštva na kojoj svake godine sudjeluju sve osnovne i srednje škole Tuzlanskog kantona, Opća gimnazija je zauzela prvo mjesto u ukupnom plasmanu za 2004/05. i 2005/2006.godinu.
Crveni križ općine Tuzla Općoj gimnaziji je dodijelio I. mjesto u ukupnom plasmanu srednnjih škola za 2004/05. i 2005/06. škol.godinu.
U vrednovanju srednjih škola koje svake godine ocjenjuju Pedagoški zavod i Ministarstvo TK Gimnazija je u ukupnom plasmanu zauzela III. mjesto škol.2003/04. II. mjesto 2006/07. II.mjesto 2008/09. i IV. mjesto 2009/10.godine.

Na razini Sustava katoličkih „Škola za Europu” laskavu titulu najbolje učenice Sustava i godišnju nagradu „Petar Barbarić” dobila je učenica ove gimnazije Ljiljana Lukić za 2007/08.godinu, dok je godišnju nagradu za profesore „Erich von Brandis” dobila prof. Evica Cerić za 2008/09.škol godinu. Visoka Priznaja povodom Dana učitelja, za životno djelo, Ministarstvo obrazovanja i Pedagoški zavod dodijeli su 2008.prof.Romeu Kneževiću i 2010.prof.Smiljki Lukanović, profesorima ove gimnazije.
Samo u prošloj godini učenici i profesori Opće gimnazije osvojili su prva mjesta na kantonalnoj razini iz ekologije, genetike, matematike, likovne umjetnosti. Iz matematike i drame na federalnoj i državnoj razini.Druga i treća mjesta su zauzeli su iz engleskog, njemačkiog, fizike, kemije, košarke, odbojke…..

 

Gimnazija danas broji 267 učenika u 11 odjeljenja. Tri odjeljenja su završila školovanje a četiri su upisana u prvi razred. U školi djeluju 23 predmetna profesora i jedan vanjski suradnik.

Dužnost direktora gimnazije već duži niz godina obnaša fra Martin Antunović, pedagog-psiholog je prof.Zlatko Špoljarević.

Savjet roditelja sačinjavaju predstavnici roditelja iz svih odjeljenja a predsjednica je prof.dr.Selma Pašić. Uz Vijece učenika i Savjet roditelja već deset godina aktivno i uspješno radi udruženje pod nazivom “Prijatelji KŠC-a” .U njega su uključeni bivši maturanti i većina roditelja sadašnjih učenika, profesori i svi oni koji ovaj centar doživljavaju kao svoj.
Škola sudjeluje u svim kulturnim događanjima u gradu i ima dobru suradnju sa sličnim školama u gradu, BiH i inozemstvu.