Vašar u Puračiću: Tradicija okupljanja, druženja, trgovanja i zabave stara preko stotinu pedeset godina

Tradicionalni vašar u Puračiću je jedan od najstarijih i najposjećenijih događaja u Bosni i Hercegovini, gdje se već preko stotinu pedeset godina tradicionalno okupljaju, druže, trguju i zabavljaju ljudi iz raznih krajeva BiH i regiona.

Purački vašar danas  predstavlja jedno od rijetkih mjesta gdje možemo vidjeti i kupiti tradicionalne bosanske rukotvorine „zaboravljenog zanatstva” kao što su kovački i grnčarski proizvodi ili proizvodi od čiste vune, drveta i bakra. Ovaj iznimno značajan stari narodni skup daje krupno obilježje ukupnom životu stanovništva, ne samo Puračića i njegove okoline, već i šire regije, a naročito u privredno-trgovačkom smislu. Podatak da za tri dana vašara kroz Puračić prođe i do stotinu pedeset hiljada ljudi, govori da kupaca na ovom vašaru nikada ne nedostaje. Drugim riječima, trgovina na puračkom vašaru uvijek „cvijeta”.

Tako da tradicionalni vašar u Puračiću sigurno ima veliki kulturni i ekonomski značaj, prije svega za Puračić i njegovu okolinu, a dijelom i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Svake jeseni Puračić, sa dvadesetak sela koja gravitiraju oko njega, kao i brojni trgovci i gosti iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona, tri dana žive u znaku tradicionalnog vašara. Vašar je za ovaj kraj uvijek bio i ostao svetinja u koju se nije diralo, jer sve što se ne može nigdje drugdje vidjeti, prodati ili kupiti, može na vašaru u Puračiću.

Ovaj vašar se održava u autohtonoj bosanskoj čaršiji Puračiću, staroj preko sedam stoljeća. U Puračiću danas živi oko četiri hiljade stanovnika. Za vrijeme vašara kroz tu istu čaršiju prođe i do stotinu pedeset hiljada ljudi.

Jedan od najvažnijih događaja u tradicionalnom narodnom životu stanovništva  Bosne i Hercegovine su vašari. U historiji društvenog života svih naroda u  BiH, od najstarijih vremena su prisutni razni i brojni godišnji narodni skupovi.

Mogu biti: sajmovi, panađuri, derneci, pazari, proslave, koride, konjske trke, razni vjerski skupovi, ali najpoznatiji su oni koje narod starinom naziva vašar.

Bosanski vašari su uvijek bili vezani za stare gradove kao tradicionalna središta trgovine, zanatstva i bogatih poljoprivrednih krajeva.

Tačno se ne zna kada je održan prvi vašar u Puračiću. Prema jednom izvoru, purački vašar se prvi put spominje 1861. godine, dakle za vrijeme osmanske Turske vlasti. Već prvih godina, nakon dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. – 1879. godine, vašar je zvanično i dobio ovo ime.