Kalesija je grad i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnoj Bosni u području gornjeg toka rijeke Spreče, u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice, te sjevernim rubnim dijelovima Javornika.
Dok su drugi intenzivno bilježili, prateći svako pomjeranje vremena, Kalesija je historiju živjela prepuštajući zaboravu i sitne i krupne događaje, koji su se morali sudariti blizu Drine. Zbog tajanstvenosti, nepostojanja adekvatnog pisanog traga i brojnih praznina od nastanka, preko porijekla stanovništva, pa do načina života ljudi ovog kraja, područje doline rijeke Spreče je iznimno zanimljivo.
Zagolicana mašta radoznalog pisca bilježi fragmente, a brojni stećci rasuti ko zrnevlje pšenice, ćutanjem čuvaju tajnu vremena, područja koje je ostalo mimo enciklopedija i tek površno obrađeno u historijama Bosne. Nepoznato je zbog čega se za Kalesiju veže 1151. godina, koja tajanstveno blista i na grbu općine. Historičari će se pozivati na mađarsko pleme Halisije, putopisce, znakove na kamenim stećcima, no nijednim autentičnim dokumentom neće moći potvrditi svoju tvrdnju.
Zavučena između planina Majevice i Javornik, razvučena Sprčanskom dolinom, na pola puta između Tuzle i Zvornika, Kalesija i danas ostaje, dobrim dijelom tajnom, i živi ravnodušno, tek povremeno se opirući, ko riba zakačena na udicu, imidžu tamnog vilajeta, izgrađenog i forsiranog u bivšem sistemu. Davne 1968 godine izvorna grupa Kalesijska trojka, uz saz i violinu, na tekstove Hasana Šabanovića u svijet šalje prve muzičke taktove ovog kraja, a Kalesija preko noći biva prepoznata u zvucima saza. Ostao je trag tog vremena koga mnogi nikada nisu u potpunosti shvatili i razumjeli i kojima je ime Kalesije bio znak za sirovu šalu, zaostalost, nepismenost i zvuke izvornog melosa sa negativnim konotacijama. Tek rijetki, koji dođu, vide i bar djelimično upoznaju, ponesu od toplih Kalesijaca dio njihova cvijeća, ljepotu djevojaka, prirodne fenomene i tajanstvenost koju je teško smjestiti bilo gdje. U poslijednje vrijeme draguljari riječi pokušavaju pomiriti nepomirljivo i među korice knjige zarobiti predanja i priče što se godinama otimaju, istine i zablude, sve i ništa, o općini koja je uvrijeme Austro-Ugarske monarhije nosila naziv Spreča, a danas se ne zove Prnjavorom samo zbog brojnih drugih Prnjavora. Ovaj kraj zaobilazile su blagodeti svakog sistema i na njemu se vršili eksperimenti izdržljivosti.
Tek u nekoliko riječi Derviš Sušić u svojim knjigama spominje ćutljive i hrabre ratnike. U mladoj generaciji stasavaju prvi pupoljci kovača riječi, pisaca i pjesnika, historičari skidaju stogodišnju prašinu sa kamenih stećaka i u mape ucrtvavaju zaboravljene karavanske puteve, a šare rezbarenih stolova bez potpisa autora mame uzdahe Evropljana. Bude se Sprečaci, kako ih u Konjuhu zovu i pred njima je ogromna odgovornost popunjavanja stogodišnje rupe sna, sa kojom su, ako je suditi prema dosadašnjem nastojanju, spremni da se uhvate u koštac.
Općina Kalesija nalazi se u sjeveroistočnom dijelu BiH. Od Tuzle se nalazi jugoistočno i od nje je udaljena oko 22 km. Svojim većim dijelom nalazi se u dolini rijeke Spreče. Sadašnja površina općine Kalesije je 180 km2 sa oko 42 000 stanovnika. Prije agresije površina Kalesije bila je oko 272 km2 i nakon Dejtonskog sporazuma jedna trećina općine pripala je novoformiranoj općini Osmaci. U fizičko-geografskom smislu teritorija Kalesije podjeljena je na tri geomorfološke cjeline: 1.Majevica sa pobrđem 2.Dolina gornje Spreče 3.Bišina i njeno pobrđe Geografske koordinate općine su: 18°15′16″° istočne geografske širine i 44°25′6″ sjeverne geografske dužine.
Geološki sastav općine je skoro neistražen ali do izvjesnih podataka možemo doći iz odgovarajuće literature koje ima veoma malo na ovu temu.
Klimatske karakteristike općine su slične sa karakteristikama njenog šireg okruženja, odnosno Kalesija i njeno šire okruženje imaju umjereno-kontinentalnu klimu. U toku godine nema većih temperaturnih oscilacija.
Hidrografsku mrežu općine čini rijeka Spreča sa svojim pritokama: Bukovica, Gribaja, Tavna, Dubnica, Papraća, Ugerovica, Mramorak, Sajtovića rijeka, Mala rijeka ali i manji povremeni tokovi. Dužina rijeke Spreče 151,7 km a kroz Kalesiju protiče u dužini od 43,5 km.
Za područje općine Kalesija možemo reći da je plodno i povoljno za razvoj poljoprivrede. Na ovom području zastupljena su: aluvijalna, dolinska, brežuljkasta i brdska tla.
Obzirom da Kalesija ima povoljnu klimu i tla samim tim je razvijen biljni i životinjski svijet. U dolini Spreče nalaze se manje šume crne joha, vrbe i poljskog jasena. Na većoj nadmorskoj visini su šume hrasta i kitnjaka kao i hrasta lužnjaka i običnog graba. Također su rasprostranjene borove šume, šume cera i bukve. Od životinja su rasprostranjeni: medvjed, vuk, divlje svinje,jazavac, tvor, lisica, patke i druge ptice.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da Kalesija ima dobre prirodno- geografske karakteristike i one pružaju mogućnost razvoja mnogih privrednih grana.
Imajući u vidu geografski položaj općine, kao i činjenicu da se jedan broj izbjeglog i raseljenog stanovništva trajno naseljava na području općine, to su se i privatni poduzetnici bazirali na pokretanje proizvodnje u oblasti građevinarstva, prerade drveta i manjim dijelom na metaloprerađivačku djelatnost, zatim na proizvodnju hrane (mesa, šampinjona, peradarstvo itd.) U sklopu tih aktivnosti pokrenuta je proizvodnja plastične i aluminijske stolarije, proizvodnja stolarije od drveta, pokrenuto je nekoliko kapaciteta za primarnu preradu drveta , proizvodnja betona i betonske galanterije, proizvodnja cijevi za građevinarstvo,eksploatacija neindustrijskog kamena i pijeska i niz drugih manjih kapaciteta u okviru trgovine i usluga, koje se razvijaju duž magistralnog i regionalnih puteva. U narednom periodu treba staviti akcenat na dalji razvoj proizvodnje u malim i srednjim preduzećima, a naročito pokretanje proizvodnje zdrave hrane čime bi se obezbjedilo veće zapošljavanje i poboljšali socioekonomski uslovi života stanovnika općine Kalesija. Općina Kalesija je poduzela niz stimulativnih mjera za unapređenje poduzetničkih aktivnosti kao što su: davanje zemljišta za izgradnju pod vrlo povoljnim uslovima, usmjeravanje putem organa u lokalnoj samoupravi, kontakti sa potencijalnim privrednicima, usluge preko fondacije itd.
Ipak najveći dio stanovništva se bavi poljoprivredom, po čemu je ovaj kraj i poznat zbog prirodno geografskih karakteristika. Na teritoriji općine krajem 50-tih godina osnovano je poljoprivredno-proizvodno društvo DD “Spreča” koje se danas prvenstveno bavi proizvodnjom hrane, sjemena, mlijeka i mesa. Društvo raspolaže površinom od 4.150 ha.
Na području općine Kalesija je aktivan i veliki broj uslužnih preduzeća različitog oblika djelovanja koja pružaju neophodne usluge građanima i zapošljavaju veliki broj radnika.
Na području općine Kalesija postoji šest osnovnih škola u kojima nastavu pohađaju djeca od prvog do osmog (u novije vrijeme do devetog) razreda i nalaze se u većim mjesnim zajednicama:
- Kalesija
- Rainci Gornji
- Gojcinu
- Memići
- Vukovije i
- Tojšići.
Ovim školama se pridodaje još devet područnih škola u kojima pohađaju nastavu djeca od prvog do četvrtog razreda.
U spomenutim školama obrazuje se oko 5000 učenika po Bosanskom nastavnom planu i programu.
U Kalesiji postoji i Mješovita srednja škola Kalesija, u okviru koje se obrazuju gimnazijalci, mašinski, poljoprivredni i veterinarski tehničari. Naravno tu su i mnogobrojni zanati odnosno zanimanja kao što su: bravar, zavarivač, metalostrugar, monter centralnog grijanja, plinski i vodoinstalater, autolimar, automehaničar, zidar, keramičar, prodavac i drugi.
Veoma veliki broj učenika i studenata po znjanje ide u Tuzlu putujući u jednom pravcu u prosjeku oko 20 km. U vremenu koje je iza nas Kalesija se nije mogla pohvaliti velikim brojem visoko obrazovanih ljudi, ali situacija je danas veoma pogodnija. Na univerzitetima u Bosni i Hercegovini kao i širom svijeta obrazuje se veliki broj mladih ljudi koji će, nadajmo se, izvući Kalesiju iz historijskog okvira nerazvijene i nesvrstane općine.
Sportski savez općine Kalesija formiran je 1976. godine. Tada su djelovale sportske organizacije : FK ” Sloga ” Tojšići, FK ” Jedinstvo ” ( današnja Bosna ) Kalesija, Šahovski klub ” Kalesija” iz Kalesije i OFK ” Memići” iz Memića. Osim nogometa i šaha , Kalesija danas ima odbojkaše, karate i košarkaške klubove. Savez ujedno radi i na organizovanju malih olimpijskih igara za učenike osnovnih i srednjih škola. Ove igre se odvijaju već 5 godina. Na području općine imamo registrovanih 1087 sportaša u nogometu, odbojci, košarci, karateu, šahu, kao i školske omladine koji su uključeni u Male olimpijske igre gdje učešće uzme oko 1500 učenika.
Odbojka
Ženski odbojkaški klub Polo iz Kalesije osnovan je 23.11.1997. godine. Od tada pa od danas klub biljezi samo dobre rezultate. Po osnivanju kluba bilo je malo onih, koji su cak i sanjali da ce poslije samo cetiri godine napornog rada i odricanja stici do prve lige. Međutim zahvaljujuci dobrom organizovanju, rukovođenju, finansijama, materijalnim dobrima, ovaj klub je ostvario veliki uspjeh. Akcenat u radu bio je stavljen na rad sa mlađim kategorijama tako da je klub redovno učestvovao u završnici državnog prvenstva za mlađe kategorije, a pojavljuje se i kao organizator sportskih manifestacija. Godine 1988. Klub je bio organizator državnog prvenstva za mlađe kategorije.
OK ” BOSNA ” Kalesija je formiran 1993. god.Takmiči se u prvoj ligi odbojkaškog saveza BiH. Najveći uspjeh ostvaren je 1996/97 .igravši u Evropskom KUP-u CEV-a, kada su ostvarili prvu klupsku međunarodnu pobjedu za bh.odbojku.Kadetska i juniorska ekipa u 1999. god. osvaja naslove Prvaka države u ovim kategorijama. Iz ovih kategorija nekolicina igrača obukla je i dres reprezentacije BiH.
Fudbal
Formiranjem fudbalskog saveza općine Kalesija 1978. godine, na području općine Kalesija formirani su fudbalski klubovi :OFK ” Rainci G.”,OFK ” Mladost ” Kikači, OFK ” Mladost ” Vukovije G, OFK ” Spreča” Rainci D., OFK “Jeginov Lug”,OFK ” Majevica ” Seljublje, OFK ” Krušik ” Vukovije, OFK ” Sloboda ” Vukovije, OFK ” Bratstvo” Prnjavor,OFK ” Borac ” Osmaci, OFK ” Miljanovci “.Neki od ovih klubova su prestali sa takmičenjem.
Danas se takmiče ” Bosna ” Kalesija i ” Sloga ” Tojšići u drugoj ligi, ” Crni vukovi ” , OFK ” Rainci ” i FK ” Memići ” su u Drugoj kantonalnoj ligi, dok se u međuopćinskoj ligi takmiče ” Spreča” Donji Rainci,i ” Mladost ” Kikači.U fudbalskom Savezu djeluje i Sekcija fudbalskih sudija i delegata koja broji 34 člana.
Zna li se da je Kalesija u bivšem sistemu bila pri dnu ljestvice razvijenosti i da je važila kao primjer nerazvijenosti onda nije teško dokučiti na kom stepenu su bila i kulturna dešavanja u ovoj općini. Nastala kao tvorevina komunizma, na pola puta između Tuzle i Zvornika, Kalesija nije bila centar ničega tako da je i ostala na margini svega što se dešavalo i u bivšem sistemu.
Zanimljivo je da tragova kulturnih dešavanja bilo koje vrste na ovim prostorima jednostavno nema , pa je realno pretpostaviti da ih nije ni bilo.Ono po čemu će Kalesija ostati prepoznatljiva je izvorna muzika i to od davne 1968. god. kada izvorna muzika i pjesme ” Kalesijske trojke ” na svim radio stanicama bivše Jugoslavije prenose glas o Kalesiji pjesmom ” Kalesijo puna si mi cvijeća “.
Izvorna muzika će tako postati sinonimom Kalesije. Informacije radi , još jedna grupa sličnog stila, nazvana ” Kalesijski zvuci ” sa svojim pjesmama nalazi se u svjetskoj enciklopediji muzike i lahko je moguće pronaći ih i na Internetu.
U bivšem sistemu, u sklopu Narodnog univerziteta postojala je biblioteka sa oko 17.000 knjiga. Narodni univerzitet izdavao je i list Kalesijske novine, a kasnije podlistak u Tuzlanskom Frontu slobode. U sklopu univerziteta postojala je i kino sala gdje su se prikazivali filmovi raznih sadržaja.
Nakon ratnih dejstava, u Kalesiji se mnogo toga mijenja na bolje. Nerazvijenost je ostala kao loša uspomena i Kalesija kreće naprijed u svim pa i u kulturnim segmentima.Tokom rata formira se prvi općinski Radio a dugo vremena izlazi i lokalni list ” Zeman ”
Formira se Bošnjačka Zajednica Kulture Preporod, izlaze prvi romani i zbirke pjesama od autora iz ovog kraja, obnavlja se i ponovo nastavlja rad Gradske biblioteke – “Narodna biblioteka Kalesija”, formiraju se kulturno umjetnička društva itd. Jedan od poznatijih autora, književnika jeste Mehmed Đedović, koji svoju pažnju javnosti privukao odličnim djelima od kojih su poznati romani Tragovi, Sjena kurjaka …
Trenutno su u Kalesiji aktivna dva KUD-a: ” Sevdah ” Memići i KUD ” 14 maj ” Tojšići.
Ono što je bitno spomenuti kao revoluciju u kulturološkom smislu su dani kulture u Kalesiji koji se obilježavaju tradicionalno svakog mjeseca oktobra i posredstvom kojih su Kalesiju pohodili brojni pisci i izdavači. Tih dana se u Kalesiji bukvalno živi knjiga.
Formiran je Bosanski Kulturni Centar koji će pod svoje okrilje prihvatiti upravljanje i stimulaciju kulture u ovom gradu, a u planu su i brojni drugi projekti kulturnog sadržaja.
Također treba spomenuti i lokalnu radio stanicu Radio Feral
koja plijeni pažnju slušalaca kako iz Kalesije tako i sa područja čitavog kantona odnosno regije.